Spelta – stara vrsta žitarice i njena renesansa 

Spelta – žitarica koja pripada porodici jare pšenica. Tokom vremena spelta je doživjela nekoliko mutacija pa su danas poznate različite sorte: Određene se smatraju “čistim” sortama spelte, druge karakteriše križanje pšenice. Spelta je cijenjena zbog blago orašastog okusa, svestrane i jednostavne upotrebe te visokog sadržaja minerala i vitamina. Potaknuta sve većim interesovanjem za raznovrsnu ishranu, trenutno doživljava pravu renesansu te se sve više uzgaja u Austriji, Njemačkoj i drugim europskim zemljama. No, šta je tačno što čini speltu tako posebnom i je li zaista bolji izbor od pšenice. 

Spelta: alternativa pšenici? 

 
Posljednjih se godina puno govori o tome je li spelta bolja od pšenice. Nema jasnog odgovora na pitanje – također zato što ih je teško razlikovati. Kao što je već spomenuto, spelta pripada rodu pšenice, a posebno se odnosi na običnu pšenicu koja je danas jako rasprostranjena. Usput, to znači da je spelta neprikladna za osobe s celijakijom odnosno neprikladna za bezglutensku ishranu. Ipak, spelta se često reklamira kao alternativa pšenici. To je uglavnom zbog većeg sadržaja vitamina i minerala. 

U poređenju s pšeničnim brašnom, brašno od spelte sadrži više vitamina i minerala. To se odnosi i na bijelo brašno od spelte i integralno brašno. Vrijedni sastojci uključuju željezo, magnezij, cink, mangan, bakar i silicijska kiselina. Na primjer, silicijska kiselina pozitivno utječe na snagu kože, kose i noktiju. Zbog visokog sadržaja bjelančevina, antičko zrno također je dobar izvor proteina. Nije uzalud da se spelta prije nazivala zrnom pjesnika i mislilaca. Međutim, kao i sve žitarice, spelta je generator kiseline i zbog toga se ne smije pretjerano konzumirati. Svako ko cijeni alkalnu ishranu trebao bi obratiti pažnju na dugo klicanje. 

Uzgoj i porijeklo 

 
Kao stara vrsta žitarice, spelta se danas uzgaja u Austriji, Njemačkoj i drugim europskim zemljama. Kada se uzgaja bliže mjestu prodaje, transportni putevi mogu biti kraći nego kod žitarica iz udaljenijih regija. U Austriji se spelta često koristi i u certificiranoj ekološkoj poljoprivredi: iako prinosi od berbe nisu toliko visoki kao od pšenice i uzgoj zahtijeva više posla, spelta je otpornija na vremenske uslove, snažna i otporna na štetočine i gljivice. 

Od speltinog hljeba do kafe od spelte: svestranost pobjeđuje 

 
Na kraju, ali i ne najmanje važno, spelta je cijenjena zbog svoje svestrane upotrebe. Hljeb od spelte, tjestenina od spelte, pahuljice, keks, palačinke, tijesto za pizzu pa čak i kafa od spelte – asortiman gotovih proizvoda sve više se širi. Naravno, stvari možete uzeti i u svoje ruke: brašno od spelte može se koristiti za pripremu svih vrsta slatkih i slanih delicija. Veliki izbor speltinog brašna i proizvoda možete pronaći u dm prodavnicama. Naša preporuka: jednostavno probajte! 

Postoji i popularna zelena varijanta spelte. To je spelta koja se bere nezrela i posebno je bogata hranjivim materijama. Zelena spelta se uglavnom kuha u supama i ćuftetama, ali je dobra za korištenje u vidu namaza. Međutim, zelena spelta se ne može skladištiti i također nije prikladna za pečenje.