Probiotik

• Šta su probiotici?
• Djelovanje probiotika
• Poboljšanje zdravlja crijeva

Šta su probiotici?

Probiotici su proizvodi koji sadrže bakterijske kulture. Probiotičkim namirnicama dodaju se mikroorganizmi poput mliječne kiseline, bifidobakterija ili određenih kvasaca. Budući da ovi živi mikroorganizmi nisu razgrađeni želudačnom kiselinom, dolaze netaknuti u crijeva. Tamo bi trebali pozitivno utjecati na crijevnu floru. Usput, pojam „probiotici“ potiče od latinske riječi „pro“  (za) i grčke riječi „bios“ (život).

Međutim, ne postoje naučni dokazi da probiotičke namirnice ili dodaci ishrani imaju pozitivne efekte na zdravlje. Iz tog razloga, proizvođači takvih namirnica ne smiju oglašavati pozitivne uticaje na zdravlje. Jedina iznimka su tri soja mliječne kiseline za koje su dokazane pozitivne efekte na crijevnu floru.

Važno:

Proizvođači hrane sa dodatim probioticima ne smiju unutar EU više oglašavati zdravstvene koristi svojih proizvoda. Samo izjava „pomaže probavi laktoze“ je dozvoljena.

Koje namirnice sadrže najviše probiotika?

Mnoge namirnice prirodno sadrže probiotike: Bakterije mliječne kiseline su, na primjer, sastavni dio mliječnih proizvoda poput kefira, jogurta ili kiselog mlijeka. Proizvodi poput mlijeka koji su grijani (pasterizovani) više ne sadrže probiotike.

Ove namirnice su bogate probioticima:

• Kiseli mliječni proizvodi poput jogurta, kefira, ajrana, kiselog mlijeka
• Domaće fermentisano povrće poput kiselog kupusa, kimčija ili kiselih krastavaca
• Peciva od kiselog tijesta poput hljeba, kolača ili pizze
• Dugo zreli tvrdi sirevi poput parmezana, gruyère ili cheddara
• Fermentisani sojini proizvodi poput misa ili tempeha

Djelovanje probiotika

I pored nedostatka naučnih saznanja o djelovanju probiotika, ovim poznatim mikroorganizmima se pripisuju svojstva koja poboljšavaju dobrostanje. To uključuje, na primjer, sljedeće:

• Probiotici mogu potencijalno pomoći u jačanju prirodne barijere crijevne flore. Na taj način bi se možda bolje mogli odbiti patogeni.
• Mogući razvoj crijevne flore može koristiti imunološkom sistemu i ojačati ga.
• Pored toga, probiotici se često pripisuju podršci probavi i osiguravanju redovnog pražnjenja crijeva.

Da li je uzimanje probiotika korisno?

Budući da ne postoje naučni dokazi o zdravstvenim koristima probiotika, stručnjaci savjetuju da se izbjegavaju djelimično skupi proizvodi i dodaci ishrani sa mikroorganizmima. Umjesto toga, preporučuje se uravnotežena i osviještena prehrana sa prirodnim namirnicama koje sadrže probiotike.

Ko bi trebao izbjegavati probiotike?

Njemačko društvo za gastroenterologiju, probavne i metaboličke bolesti (DGVS) upozorava ljude sa akutnom upalom gušterače da izbjegavaju uzimanje probiotika. Također, teže bolesni ili ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom trebali bi se suzdržati od dodataka ishrani sa probioticima.

Poboljšanje stanja crijeva

Optimalna crijevna flora jača imunološki sistem i može pozitivno uticati na naše blagostanje. Da biste izgradili i održavali crijevnu floru, ne morate kupovati probiotčke proizvode, već se jednostavno trebate osviješteno i raznovrsno hraniti:

• Voće i povrće, mahunarke, kao i cjelovite žitarice su bogate vitaminima i vlaknima. Ova vlakna, koja se takođe nazivaju prebioticima, dolaze neprobavljena u debelo crijevo i mogu imati pozitivan uticaj na funkciju i aktivnost crijeva. Pored toga, vlakna pomažu da duže ostanete siti.
• Jogurt, ajran, kefir, fermentisano povrće ili hljeb od kiselog tijesta prirodno sadrže probiotike i mogu doprinijeti optimalnoj crijevnoj flori i ojačati crijeva.
• Namirnice bogate mastima i šećerom obično su teške za probavu. U nekim slučajevima mogu čak izazvati probleme sa crijevima poput opstipacije ili nadutosti. Stoga biste trebali izbjegavati brzu hranu i slatkiše ili ih jesti samo povremeno.
• Kako bi vaša probava dobro funkcionisala, trebali biste svakodnevno piti 1,5 do 2 litra vode ili neslađenog čaja.

Nije samo ishrana važna za dobro stanje crijeva: Redovno kretanje također doprinosi funkcionisanju ovog važnog organa i našem blagostanju.